HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Na posao čekaju duže od pet godina

Najviše nezaposlenih u BiH, njih oko 40 odsto, posao traži više od pet godina, a njihove šanse da zasnuju radni odnos, prema mišljenju stručnjaka, nisu velike.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi BiH za 2010. godinu, čije je rezultate saopštila Agencija za statistiku BiH, od 315.110 osoba, odnosno ukupnog broja nezaposlenih, njih 40,4 odsto traži posao duže od pet godina, dok svega 17,5 odsto zaposlenje čeka do godinu dana.

Kako je obrazloženo, ovo je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije privrede u BiH.

U okviru toga, stopa nezaposlenosti najviša je među osobama sa završenom srednjom školom - 29,3 odsto, a najniža kod osoba sa visokom školom - 15,6 odsto.

Prema mišljenju Miroslava Vukajlovića, direktora Agencije za posredovanje u zapošljavanju "Spektar" Banjaluka, ovako veliki broj ljudi koji je potpuno neiskorišten u potencijalima tržišta rada posljedica je prelaska iz planske u tržišnu ekonomiju.

"U staroj ekonomiji, u kojoj je dio ovih ljudi stekao znanje i zvanje, bilo je projektovano dugoročno čekanje na posao. Čak je dugogodišnje čekanje bilo prednost prilikom zaposlenja. U tržišnoj privredi stvari su se okrenule za 180 stepeni. Sada kada se pred poslodavcem neko pojavi ko je čekao na posao više godina, pa čak i pola godine, neće ni da razgovara s njim", kaže Vukajlović.

Ističe da dugogodišnji čekači na posao imaju hendikep, jer je u tržišnoj ekonomiji znanje faktor koji zastarijeva.

"Svaki pojedinac koji očekuje posao mora da uporedi svoje kvalifikacije i konkurentne sposobnosti sa zahtjevima tržišta. Da bi dobio posao, on mora da investira u poboljšanje svojih vještina. Nažalost, sa ljudima koji toliko dugo čekaju posao to u pravilu nije slučaj. To je realnost u kojoj živimo", pojašnjava Vukajlović.

Dodaje i da je malo programa dokvalifikacije i prekvalifikacije ovakvih ljudi, ne usmjerava se dovoljno sredstava za ove namjene, a zbog čega cijelo društvo mnogo gubi.

Avdo Rapa, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, kaže da među dugogodišnjim "čekačima" na posao ima značajan broj onih koji su prijavljeni na biroe samo zbog beneficija, dok na drugoj strani imaju privatne poslove.

Međutim, zavodi za zapošljavanje podatke o takvim osobama kriju.

"Za ljude koji nemaju kvalifikacije koje se traže na tržišu potrebna je dokvalifikacija. Takve treba dokvalifikovati za zvanja koja su blizu struke koju imaju, a koje su kurentne na tržištu", kaže Rapa i konstatuje da programa dokvalifikacije nema dovoljno.

Smatra da proizvođenje kadrova koji ne odgovaraju tržištu nije stvar prošlih vremena, nego i sadašnjice s obzirom na to da obrazovne institucije i dalje izbacuju na tržište struke za koje nema uslova za zaposlenje.

Takav je slučaj uglavnom s administrativnim zanimanjima, kojih ima viška na tržištu, dok za tehničkim vlada potražnja.

Nezaposleni prema dužini traženja posla

Dužina	(%)
našli posao, ali ne rade	0,6
do 5 mjeseci	8,3
6 - 11 mjeseci	9,2
12 - 23 mjeseca	12,6
24 - 60 mjeseci	28,9
61 i više mjeseci	40,4

Teško do podataka

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da je teško doći do podatka o tome koliko osoba čeka na posao duže godina.

"Neka suficitarna zanimanja su godinama evidentirana kao nezaposleni, dok se neki relativno kratko zadržavaju, ali se brzo vrate. Prisutan je i veliki broj lica koja aktivno ne traže posao, nego su tu zbog različitih naknada i olakšica.

Takođe, određeni broj lica je zbog različitih razloga, kao što su privatizacija i stečaj preduzeća, ostao bez posla i teško je očekivati da će uskoro dobiti novo zaposlenje", ističe Sanela Zeljković, portparol Agencije.